{"id":1515,"date":"2024-06-20T11:43:29","date_gmt":"2024-06-20T11:43:29","guid":{"rendered":"https:\/\/ai4debunk.eu\/?p=1515"},"modified":"2024-06-20T13:01:54","modified_gmt":"2024-06-20T13:01:54","slug":"disinformation-in-the-digital-era","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ai4debunk.eu\/hr\/disinformation-in-the-digital-era\/","title":{"rendered":"Dezinformacije u digitalnom dobu"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
Me\u0111unarodne organizacije klasificiraju dezinformacije kao jednu od glavnih prijetnji demokraciji ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a. Digitalne tehnologije neumorno preoblikuju i temeljito preoblikuju moderan na\u010din \u017eivota, okru\u017eenje gra\u0111ana i poduze\u0107a. Umjetna inteligencija uvodi novi poreme\u0107aj u na\u010din na koji pristupamo znanju te stvaramo, \u0161irimo i razumijemo informacije, zamagljuju\u0107i granice izme\u0111u stvarnih informacija i manipuliranih informacija.<\/span><\/em>\u00a0<\/h5>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Utjecaj digitalne revolucije na dru\u0161tvo<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Digitalna revolucija dosti\u017ee svoje zlatno doba, u kontinuitetu s prethodnim transformacijama koje su se dogodile u manje od desetlje\u0107a. Predvi\u0111a se da \u0107e do 2024. broj svjetskih vlasnika mobilnih telefona dosegnuti 7,21 milijardu. Oko 67.% svjetskog stanovni\u0161tva trenuta\u010dno ima pristup internetu \u2013 bilo ih je samo 1% 1995. Promjene su se brzo pojavile poput tsunamija, bez mogu\u0107nosti da ljudi odstupe ili razmi\u0161ljaju o njima, niti da svi dionici prilagode vje\u0161tine, obrazovne te\u010dajeve ili pretvore vi\u0161e gospodarskih sektora. Ti su trendovi doveli do nevjerojatnog optimizma me\u0111u europskim donositeljima odluka (digitalizacija EU-a, jedinstveno digitalno tr\u017ei\u0161te, brzi poslovni poduzetnici itd.). Ipak, to je ponovio latentni pesimizam me\u0111u gubitnicima situacije koji to nisu mogli nadoknaditi (tradicionalni ulaga\u010di, starije osobe, otpu\u0161teni zaposlenici u automatiziranim sektorima i osobe s niskom razinom informati\u010dke pismenosti).<\/span><\/p>\n

Prednosti digitalnog preokreta za potro\u0161a\u010de i poslovne ulaga\u010de goleme su: omogu\u0107en je izravan pristup svjetskim informacijama, znanju i podacima. Jednostavan za probavu znanja dostupan je gotovo bilo gdje putem dru\u0161tvenih medija, internetskih tra\u017eilica, selektivnih aplikacija, ali i online obrazovanja. Povezivost je bezgrani\u010dna: platforme za suradnju, uklju\u010duju\u0107i dru\u0161tvene medije, omogu\u0107ile su izravnu vezu me\u0111u ljudima, ali i izme\u0111u potencijalnih poslovnih poduzetnika i potro\u0161a\u010da. Logistika je znatno olak\u0161ana mogu\u0107no\u0161\u0107u naru\u010divanja zaliha, br\u017eeg ili jeftinijeg kretanja, kori\u0161tenja GPS-a, geolokalizacije i trenuta\u010dnih veza. Naposljetku, digitalne tehnologije s osna\u017eivanjem umjetne inteligencije imaju golem potencijal za pronala\u017eenje istra\u017eiva\u010dkih rje\u0161enja za razvoj zdravlja, klime i infrastrukture, me\u0111u ostalim za manje napredne zemlje kako bi ih usvojile.<\/span><\/p>\n

To nas dovodi do nedostataka i prepreka, ako ne i prijetnji ove digitalne revolucije umjetne inteligencije. Naime, sustavi koje je razvila umjetna inteligencija \u201epove\u0107avaju mogu\u0107nosti za stvaranje realisti\u010dnog la\u017enog sadr\u017eaja generiranog umjetnom inteligencijom, ali i (\u2026) olak\u0161avaju \u0161irenje dezinformacija (mikro) ciljanoj publici i u \u0161irim razmjerima zlonamjernim dionicima\u201d (Bontridder i Poullet 2021.). Izra\u017eena je zabrinutost u pogledu autorskih prava, pristranih algoritama, poslovnih modela koji upotrebljavaju masovne podatke kako bi obmanuli pojedince i zamijenili radna mjesta\/zapo\u0161ljavanje tehnologijom u brojnim sektorima umjetne inteligencije. Tehnologije umjetne inteligencije olak\u0161at \u0107e i upotrebu videozapisa, teksta i slike, generiranje sadr\u017eaja na temelju la\u017enih informacija i stvaranje pote\u0161ko\u0107a za pojedince i medije u pogledu povjerenja u informacije (Newman 2024.).<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
Bodovi za slike: Canva Pro<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Odgovor EU-a: propisi, kibersigurnost i provjera \u010dinjenica <\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Suprotno vakuumu nastalom zbog nedostatka propisa u drugim demokratskim zemljama, Europska unija (EU), koju slijede dr\u017eave \u010dlanice EU-a, aktivno razvija politike i inicijative za borbu protiv dezinformacija, posebno u kontekstu za\u0161tite demokratskih procesa, za\u0161tite gra\u0111ana i promicanja medijske pismenosti. Te politike i inicijative odra\u017eavaju predanost EU-a rje\u0161avanju vi\u0161edimenzionalnog izazova dezinformiranja i za\u0161titi demokratskih vrijednosti u digitalnom dobu. Te su inicijative oja\u010dane odobravanjem propisa o dezinformiranju u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica EU-a i bli\u017eom suradnjom me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a u podru\u010dju kibersigurnosti i zajedni\u010dkom suradnjom u borbi protiv dezinformiranja. <\/span><\/p>\n

Naposljetku, promatramo teku\u0107e pregovore izme\u0111u institucija EU-a i glavnih internetskih platformi kako bismo prona\u0161li najbolji na\u010din za borbu protiv dezinformacija. Pitanje regulacije u odnosu na autoregulaciju jo\u0161 nije rije\u0161eno i bit \u0107e potrebna dodatna kretanja tijekom sljede\u0107ih godina.<\/span><\/p>\n

Me\u0111utim, to odra\u017eava samo dio napora ulo\u017eenih u za\u0161titu gra\u0111ana od dezinformacija. EU i dr\u017eave \u010dlanice ulo\u017eili su napore i u osnivanje agencija za kibersigurnost kako bi se razotkrile masovne kampanje dezinformiranja i provjeravatelji \u010dinjenica za medije (kao \u0161to je EDMO, Europski opservatorij za digitalne medije). Unato\u010d tom arsenalu alata, dezinformacije su i dalje stvarna prijetnja.<\/span><\/p>\n

Postoje nejasne granice izme\u0111u \u201erazotkrivanja\u201d dezinformacija koje provode privatni akteri i nacionalne sigurnosne agencije. Dok se gra\u0111ane poti\u010de da gledaju videozapise o tome kako prepoznati pogre\u0161ne informacije i kako se slu\u017eiti provjeravateljima \u010dinjenica, agencije za nacionalnu sigurnost i mediji jo\u0161 uvijek prili\u010dno otkrivaju manipulativne kampanje dezinformiranja. Primjerice, francuska agencija Viginum osnovana je 2021. radi otkrivanja digitalnog upletanja stranih subjekata. Agencija je u velja\u010di 2024. otkrila vi\u0161e od 193 internetske stranice na kojima se \u0161ire dezinformacije usmjerene putem internetskih stranica dru\u0161tvenih medija i aplikacija za razmjenu poruka. \u010cini se da \u010dak i za sigurnosne agencije karakterizacija podrijetla kampanje nije uvijek jednostavna, posebno kada se dezinformacije ili pogre\u0161ne informacije moraju povezati sa stranim vladama, zlonamjernim akterima ili jednostavnim pojedincima koji djeluju kao disruptori.<\/span><\/p>\n

Osim toga, hibridno ratovanje, za koje su dezinformacije samo alat, kombinira kibernapade s masovnim dezinformacijama, stvaraju\u0107i rizike za zlonamjerni utjecaj na medije, vlade, javnu infrastrukturu, ali i civilno dru\u0161tvo i akademski sektor. I to je mjesto gdje je stvarna prijetnja la\u017ei.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
Bodovi za slike: Canva Pro<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Budu\u0107e prijetnje i izazovi<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Prijetnja i opasnost dezinformacija je u tome \u0161to koriste polarizaciju, emocije i stereotipe. Elementi koji omogu\u0107uju da \u201ela\u017ene vijesti\u201d postanu virusne ovise o njihovoj interakciji s nizom pitanja koja izazivaju podjele i koja privla\u010de znati\u017eelju ili odre\u0111ene emocije u dru\u0161tvu. <\/span>Personalizirano ciljanje, na temelju osobnih ili psiholo\u0161kih karakteristika, mo\u017ee se kombinirati s alatima za generiranje prirodnog jezika kako bi se stvorio sadr\u017eaj za jedinstvene korisnike, \u0161to potencijalno dovodi do aktivne manipulacije.<\/span><\/p>\n

Nadalje, agresivno automatizirano \u0161irenje dezinformacija neposredno prije po\u010detka politi\u010dke kampanje mo\u017ee negativno utjecati na rezultate izbora (Wade 2018). \u201eOslanjanje na prikupljanje i manipuliranje podacima korisnika kako bi se predvidjela politi\u010dka mi\u0161ljenja i izborni rezultati bira\u010da te utjecalo na njih, profiliranje korisnika i mikrociljanje mogli bi predstavljati prijetnju demokraciji, javnoj raspravi i izborima bira\u010da\u201d (Kertysova 2018., Mont\u2019Alverne et al. 2024). Ta je to\u010dka iznimno va\u017ena jer \u0107e 2024. biti izborna godina za polovinu svjetskog stanovni\u0161tva, a trenuta\u010dno se sumnja na uplitanje, ali ono nije vidljivo jer je te\u0161ko prona\u0107i dokaze.<\/span><\/p>\n

Digitalna revolucija, uklju\u010duju\u0107i umjetnu inteligenciju, oblikuje budu\u0107nost ispunjenu nesigurnostima koja zahtijeva nove kompetencije kao \u0161to su e-upravljanje i informati\u010dke vje\u0161tine. <\/span>Iako tehnologija otvara nove mogu\u0107nosti i mo\u017ee dovesti do pozitivnih promjena u razli\u010ditim sektorima kao \u0161to su zdravstvo, gospodarstvo ili osna\u017eivanje civilnog dru\u0161tva, ona tako\u0111er doprinosi slabljenju autoriteta i vrijednosti, koje se zamjenjuju beskona\u010dnim pristupom informacijama i povezivosti, uklju\u010duju\u0107i la\u017eni i manipulirani sadr\u017eaj.<\/span><\/p>\n

Ograni\u010denja mogu biti potrebna i kako bi se sprije\u010dili algoritmi ili botovi koji diktiraju na\u0161 na\u010din \u017eivota i stvaraju prostor za manipulaciju izborima. \u201eVeliki vatrozid\u201d trebao bi za\u0161tititi Europu od kiberneti\u010dkih smetnji i manipuliranog sadr\u017eaja. <\/span>Odr\u017eavanje stabilnosti i povjerenja u institucije, demokratske sustave, medije i gospodarske strukture postat \u0107e izazov u tom okru\u017eenju koje se brzo mijenja. Kibersigurnost i borba protiv dezinformacija trebali bi biti me\u0111u najvi\u0161im prioritetima.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Upu\u0107ivanja<\/span><\/strong><\/p>\n