Višedioničko događanje u Sofiji

EUalive, paneuropska medijska kuća i član konzorcija AI4Debunk, organizirao je javnu raspravu s ciljem istraživanja načina na koji alati koji se temelje na umjetnoj inteligenciji mogu poduprijeti borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija. Na događanju su se okupili novinari i građani kako bi raspravljali o stvarnim potrebama, očekivanjima i zabrinutostima povezanima s provjerom činjenica, umjetnom inteligencijom i povjerenjem u medije.

Sudionici

U fokusnoj skupini sudjelovalo je ukupno 12 sudionika. Većina su bili profesionalni novinari, uglavnom stariji od 60 godina, s općenito konzervativnijim stajalištima. Sudionici su izvijestili da su konzumirali informacije uglavnom putem internetskih medijskih kuća, televizije i tiskanih medija, a Facebook i internetske novinske platforme identificirali su kao primarne izvore u kojima se najčešće susreću s dezinformacijama.

Rješavanje pogrešnih informacija o događaju

Rasprava je započela razotkrivanjem lažnih tvrdnji o samom događaju. Unija bugarskih novinara (UBJ) kategorički je opovrgnula navode da je pozvala „bjeloruske propagandiste” na osposobljavanje o borbi protiv lažnih vijesti koje financira EU. Predsjednik UBJ-a izjavio je da optužbe proizlaze iz obmanjujuće publikacije bjeloruske državne kuće Minsk News i da su ih bjeloruski oporbeni mediji kasnije ponovili bez provjere.

Događanje je zapravo bilo jednosatna javna rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija i lažne vijesti: What Is the Working Solution?” (Što je radno rješenje?), koju organizira EUalive i koja je smještena u prostorijama UBJ-a. Rasprava se nastavila kako je planirano unatoč medijskoj kontroverzi, naglašavajući koliko se brzo dezinformacije mogu širiti čak i unutar profesionalnih medijskih krugova.

Predstavljanje projekta AI4Debunk

Tim EUalive pod vodstvom Georgija Goteva predstavio je projekt AI4Debunk, navodeći njegove ciljeve, partnere konzorcija i dosadašnji napredak. Predstavnik F6S-a pružio je dodatne uvide u tehnološke aspekte projekta i ulogu partnerskih organizacija. Naglašeno je da projekt ima jasno definiran i ograničen opseg: podupiranje korisnika u prepoznavanju i procjeni dezinformacija umjesto rješavanja širih sustavnih pitanja kao što su stvaranje sintetičkih slika ili opća regulacija umjetne inteligencije.

Ključne teme rasprave

Sudionici su se opsežno osvrnuli na ulogu umjetne inteligencije u informacijskom ekosustavu. Raspravljalo se o nekoliko primjera kako bi se ilustriralo kako nepotpune ili selektivno prikazane informacije mogu generirati dezinformacije, uključujući slučajeve povezane s povijesnim diskursom i međunarodnim vijestima.

Tema koja se ponavlja bila je dvojna priroda umjetne inteligencije. Dok su neki sudionici smatrali da je umjetna inteligencija potencijalno moćan alat za provjeru i provjeru činjenica, drugi su izrazili zabrinutost zbog njezine zloupotrebe, posebno u generiranju sintetičkih tekstova, slika i članaka koji mogu dovesti publiku u zabludu. Istaknuta su i pitanja povezana s Općom uredbom o zaštiti podataka, zaštitom izvora i sposobnošću novinara da brane svoj rad od sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom.

U raspravi je istaknuto da su sustavi umjetne inteligencije pouzdani samo onoliko koliko su pouzdani podaci na kojima su osposobljeni. Budući da su informacije na internetu često netočne, pristrane ili namjerno obmanjujuće, sudionici su se složili da se od umjetne inteligencije ne može očekivati da dosljedno daje objektivnu istinu. Tim se ograničenjem jača važnost medijske pismenosti, ljudskog prosuđivanja, profesionalnih standarda i uredničke odgovornosti.

Medijska pismenost, povjerenje i profesionalna odgovornost

Nekoliko sudionika naglasilo je da je medijska pismenost i dalje najkritičnija obrana od dezinformacija, kako sada tako i u budućnosti. Novinari i građani moraju moći osporiti vlastita uvjerenja, izaći izvan algoritamskih „informacijskih balona” i tražiti različite izvore. Izražena je zabrinutost zbog publike koja očekuje da će umjetna inteligencija pružiti apsolutnu istinu, što može povećati osjetljivost na dezinformacije koje generiraju ili pojačavaju UI sustavi.

Anketa provedena tijekom rasprave pokazala je da većina sudionika već upotrebljava alate umjetne inteligencije u svojem profesionalnom radu. Moderator je naglasio važnost društvenih mehanizama za provjeru informacija, kao i potrebu za obrazovanjem o tome kako umjetna inteligencija funkcionira, uključujući brzo oblikovanje i kritičku evaluaciju rezultata umjetne inteligencije. Raspravljalo se i o ulozi obrazovnih sustava, posebno uvođenju umjetne inteligencije i medijske pismenosti u škole.

Autorska prava i kreativne industrije

Pitanje autorskih prava pojavilo se kao glavni problem. Sudionici su napomenuli da je naknada za kršenje autorskih prava u Bugarskoj trenutačno minimalna, što otvara pitanja o tome kako autori, novinari, umjetnici i glazbenici mogu zaštititi svoj rad u doba generativne umjetne inteligencije. Neki su sudionici izrazili snažno mišljenje da umjetna inteligencija predstavlja izravnu prijetnju kreativnim industrijama, pri čemu je jedan novinar tvrdio da bi umjetnu inteligenciju trebalo u potpunosti zabraniti u umjetničkoj produkciji.

Sudionici su ispunili anketu sažetu u nastavku:

Izloženost dezinformiranju

Sudionici su naveli da se najčešće susreću s dezinformacijama o Facebook i u online informativni mediji. 

Prakse provjere

Na pitanje kako provjeravaju informacije za koje sumnjaju da bi mogle biti lažne ili obmanjujuće ispitanici su izvijestili da se prvenstveno oslanjaju na:

• Tražilice 
• službeni izvori, 
• Razgovori s kolegama, prijateljima