Dana 1. studenoga u Kući Europe u Rigi održan je sastanak s više dionika. Sjednica je okupila 12 predstavnika iz različitih sektora, uključujući vladina ministarstva, poslovnu zajednicu, istraživačke institucije i nevladine organizacije.
Profesorica Inna Šteinbuka sa Sveučilišta u Latviji, koordinator projekta, otvorio je raspravu predstavljanjem projekta AI4Debunk. Istaknula je važnost redovite koordinacije i suradnje među svim dionicima uključenima u borbu protiv umjetne inteligencije i dezinformacija. Naglasila je da bi široka diseminacija rezultata projekta bila ključna, pri čemu bi mreže dionika imale ključnu ulogu u osiguravanju da ti rezultati dopru do potrebne publike.
dezinformiranje, AI i regulacija
Središnja tema rasprave bilo je prepoznavanje dezinformacija kao „nove normalnosti”. Sudionici su primijetili da su, posebno u baltičkim državama, raširenost, utjecaj i učinak dezinformacija dobro shvaćeni. Izražena je zabrinutost zbog sve većeg vanjskog uplitanja u europsku politiku, posebno iz Rusije i Kine, što predstavlja znatne izazove za regionalnu stabilnost.
Kad je riječ o ulozi umjetne inteligencije, sudionici su se općenito složili da sama umjetna inteligencija ne može u potpunosti riješiti problem složenosti dezinformacija. Potreban je sveobuhvatniji i sustavniji pristup s alatima umjetne inteligencije prilagođenima zahtjevima određenih ciljnih skupina. Na primjer, medijske kuće i platforme društvenih medija mogle bi upotrebljavati umjetnu inteligenciju za potporu provjeri činjenica i praćenju dezinformacija. Sudionici su naglasili važnost utvrđivanja različitih potreba tih skupina prije osmišljavanja alata umjetne inteligencije.
Razgovor se također dotaknuo regulatornih mehanizama. Iako su sudionici pohvalili donošenje Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji, postavili su pitanja o njegovoj provedbi i praktičnim ishodima. Izražena je široka potpora stvaranju transparentnog popisa medijskih subjekata u kojem se detaljno navode vlasništvo, korisnici i izvori financiranja, što bi pomoglo u praćenju dezinformacija.
Alati umjetne inteligencije za borbu protiv dezinformacija: izazovi i mogućnosti
Povjerenje u tehnologiju postalo je ključno pitanje. Anketni podaci upućuju na smanjenje povjerenja javnosti u napredne tehnološke alate. Taj skepticizam prema sposobnosti umjetne inteligencije da otkrije i suzbije dezinformacije dovodi u pitanje učinkovitost i prihvaćanje alata koje treba razraditi na kraju projekta AI4Debunk.
Raspravljalo se i o izazovima u provedbi alata za borbu protiv dezinformacija koji se temelje na umjetnoj inteligenciji. Znatna zabrinutost odnosila se na tekuće održavanje, nadogradnju i osposobljavanje koje je bilo potrebno za te alate u razdoblju nakon završetka projekta. Sudionici su naglasili važnost pristupa „ljudski u petlji”, kojim se odgovara na potrebu za etičkim donošenjem odluka, medijskom pismenošću, prilagodljivim obrazovnim sustavom i inicijativama za cjeloživotno učenje.
Uloga nevladinih organizacija u suzbijanju dezinformacija ispitana je iz više perspektiva. Latvija ima snažnu mrežu nevladinih organizacija usmjerenih na pitanja IKT-a, što bi moglo biti ključno za širenje rezultata projekta AI4Debunk. U suradnji s projektnim timom nevladine organizacije mogle bi izraditi prilagođene informativne pakete za različitu publiku. Nadalje, nevladine organizacije mogle bi ponuditi vrijedan uvid u posebne potrebe različitih ciljnih skupina u pogledu rješenja umjetne inteligencije.
Općenito, taj sastanak s više dionika pokazao se vrlo konstruktivnim. Služio je kao temelj za kontinuiranu suradnju i potencijalna buduća partnerstva kako bi se učinkovito širiti ishode projekta AI4Debunk.
